Have an account? Log in or

Devčić

Devčić

Prema predaji, Devčići pripadaju hrvatskom praplemstvu, a podrijetlom su iz Bosne. U 16. stoljeću naseljavaju makarsko primorje, ponajviše područje oko Podgore. Rodonačelnik obitelji je Stipan, junak Kandijskog rata, kojega u svojem djelu spominje Andrija Kačić Miošić. U 17. stoljeću, od Mletaka dobivaju titulu conte te su upisani u mletačku Zlatnu knjigu plemstva. Godine 1672. jedna grana obitelji se preselila na Vis, a danas postoji i posebna građanska grana bunjevačkog podrijetla.

Durbešić

Durbešić

Obitelj Durbešić je stara i vrlo utjecajna grobnička obitelj. Prvi spomenuti član obitelji je Bartol, koji se 1577. godine spominje kao sudac, a kasnije i upravitelj Brašćine sv. Marije Tepačke. Plemićku titulu i pridjevak Grobnički je godine 1907. od cara Franje Josipa dobio Ivan, sudac i nadsavjetnik.

Gušić

Gušić

Gušići, ili prema nekim izvorima Gusići, su jedna od najstarijih živućih hrvatskih obitelji. Spadaju u red praplemstva, a potpisi članova obitelji krase dva najznačajnija dokumenta hrvatskog srednjovijekovlja, Pactu conventu i Cetingradsku povelju. Navodi se da su još 1287. godine u svom grbu imali lik guske, što taj grb čini najstarijim hrvatskim grbom sa znakom jednog hrvatskog plemićkog roda. Porijeklom su s područja Krbave, a uslijed turskih osvajanja sele u Senj, Ogulin, Ozalj i Kranjsku.

Ivanović

Ivanović

Stara su plemićka obitelj porijeklom iz Boke Kotorske. Jedna je od dvanaest porodica malog plemićkog vijeća u Dobroti. Prvi spomenuti obiteljski pripadnik je Marko za kojeg se smatra da je 1550. godine s bratom doselio iz Crne Gore. Obitelj se 1640. godine podijelila na dvije grane, od kojih je jedna od Mletaka dobila i titulu conte.

Kačić

Kačić

Spadaju u red hrvatskog praplemstva kao jedno od dvanaest starohrvatskih plemena. U 12. stoljeću spominju se kao vlasnici Omiša i pripadajućih područja. Za njih se smatra da su potomci Neretljana, a naseljavaju područja između rijeka Zrmanje i Krke. Ogranci Kačića nazivaju se Ružići, Jurčevići, Pekići, Viskići, Andrijaševići, Bartulovići, Stipići, Alesići, Miošići itd. Potomci glavne grane, kao i ogranaka, postoje još i danas.

Manola

Manola

Obitelj Manola je porijeklom iz Poljica, a pripadaju plemenu Miroslavića zvanih i Didići. Rodonačelnik obitelji je Jurko zvan Manolović, a 1482. godine obitelj je sa svim pravima primljena među poljičko plemstvo. Plemstvo je potvrđeno od Mletaka, a kasnije i od austrijskih careva. Obitelj je iznjedrila mnoge pomorske kapetane i svećenike od kojih se istiću kapetani Dinko i njegov sin Vicko, odnosno Ivan ninski biskup, te Didak, koji je 1755. imenovan trogirskim biskupom.

Novosel

Novosel

Obitelj Novosel se spominje od 15. stoljeća u mjestima podnožja Medvednice. U rodu su s mnogim poznatim hrvatskim i europskim plemićkim obiteljima poput: Jelačić, Keglević, Drašković, Nádasdy, Báthory, Zrinski, Frankopan, Nassau-Weilburg, Aragon, Capet, Arpad, Hanover, Hohenzollern, Drăculești, Babenberg, Hesse-Kassel itd.

Raizner

Raizner

Obitelj je porijeklom iz Bavarske, a rodonačelnik hrvatske grane je Andreas koji je u hrvatsku Vojnu krajinu došao u 18. stoljeću. Njegovom unuku Bernardu je kralj Leopold II, 1790. godine u Požunu, dodijelio plemićku titulu i barunsku čast. Bili su vlasnici više posjeda na području Vivodine kraj Ozlja. Pripadnici obitelji obavljali su niz važnih vojnih, činovničkih i svećeničkih dužnosti u Hrvatskoj.

Rajković

Rajković

Rajkovići pripadaju starom ličkom rodu, a na područje Gacke se doseljavaju u 16. stoljeću iz Pokuplja i Gorskog Kotara. Plemićku titulu dobili su u 17. stoljeću za vojničke zasluge, a obiteljska vojnička tradicija očuvana je sve do danas. U literaturi se spominju četiri njihova različita grba. Osim u Lici, članovi obitelji naseljavaju ponajviše Slavoniju, okolice Siska i Zagreba te Podravinu.

Vuchetich

Vuchetich

Vučetići su stara hrvatska obitelj porijeklom iz Bosne. Pred turskim naletima, sredinom 16. stoljeća, sele na brinjsko područje. Postoji nekoliko obiteljskih grana čiji pripadnici žive i danas, poglavito spomenuti brinjsko-dabarski ogranak, dalmatinski na Hvaru i Korčuli, te ugarska obiteljska grana. Iznjedrili su više zaslužnih vojnih časnika, svećenika, državnih službenika, profesora itd.